2.8. Alati za objavu rezultata projekta

Osnovno pravilo za objavljivanje rezultata učeničkih malih znanstvenih projekata jest da bude što kraće, što preglednije i jasnije. Ideja objave jest da privuče i zainteresira one za koje želimo da čuju o našem projektu. Zato im u objavi nudimo samo najvažnije, jednostavno rečeno i pregledno složeno tako da mogu brzo steći osnovnu ideju o projektu. Istovremeno, za one koji žele saznati više i detaljnije pripremimo hrpe dodatnih materijala kojima ćemo zadovoljiti njihovu znatiželju i odgovoriti na sva njihova pitanja.

Teško je dobro vizualizirati rezultate bez kvalitetnih fotografija i video snimki. Zato prije početka rada na projektu prouči neki priručnik za fotografe i snimatelje iz kojeg ćeš na jednostavan način naučiti osnovne trikove pomoću kojih će fotografije i videa koje snimiš izgledati profesionalno. Razvij naviku medijskog bilježenja svih faza svoga rada, a posebice je važno što detaljnije snimiti sam pokus. Vjerojatno ti većina tih snimljenih materijala uopće neće trebati za objavu rezultata, ali među njima će sigurno biti onih bez kojih je nećeš moći kvalitetno napraviti.

Najčešći oblici objave rezultata projekta

1 Trodijelni preklopni plakat

uobičajeni je vizualni oblik objavljivanja rezultata učeničkog STEM projekta na sajmovima znanstvenih projekata.

U središnjemu dijelu plakata velikim i čitljivim slovima napisan je naslov tvog znanstvenog istraživanja, i sitnijim slovima ispod naslova pitanje od kojeg si krenuo/krenula i na koje si nastojao pronaći odgovor. Ispod toga su fotografije i ostali vizualni materijali nastali tijekom prikupljanja i obrade podataka i donošenja zaključka.

Na lijevoj su strani plakata tri jasno odijeljene rubrike: sažetak u kojemu je kratko definiran problem, hipoteza i opis pokusa kojim si je zamislio/zamislila dokazati. Ni u jednoj od tih rubrika ne bi trebalo biti više od 2-3 rečenice napisane krupnim slovima tako da se mogu čitati s 2-3 metra udaljenosti. Stalno treba imati na umu da plakat mora biti čitljiv na prvi pogled i da onaj tko ga pogleda mora moći steći osnovnu sliku o projektu.

Na desnoj su strani plakata dvije jasno odijeljene rubrike: objava rezultata i njihova analiza te zaključak. Te rubrike mogu biti nešto opširnije od onih na lijevoj strani.

Na izložbenom se stolu ispred plakata obično izlažu mape s dodatnim materijalima, makete nastale za potrebe izvođenja pokusa i slični materijali.

2 Brošura

Brošura je prigodna, meko ukoričena knjižica čiji obim ne prelazi 50 stranica, a sadrži kraći (obično promotivni) tekst s opisom nekog proizvoda, mjesta, manifestacije … ili znanstvenog istraživanja. U širem smislu se brošurom smatraju i razni drugi promotivni materijali, npr letci, prospekti, razne upute za korištenje, katalozi… Sve vrste brošure završavaju pozivom na neku akciju vezanu uz ono što se brošurom promovira.

Četiri su osnovna obilježja brošure: informativno, kratko, jasno i privlačno dizajnirano. Na čitanje sadržaja poziva se krupno otisnutim i snažnim naslovima, izazovnim podnaslovima, pamtljivim sloganima i kratkim tekstovima. Budući da ljudi pamte 70% više informacija kada im se prezentiranju grafički, u brošurama je često više privlačnih informativnih grafika, ilustracija i fotografija nego teksta.

3 Jednominutni govor

Rezultate svakog svog rada moraš moći predstaviti jednominutnim govorom. Uvijek imaj na umu da oni za koje želiš da čuju o tvojim uspjesima nemaju vremena na bacanje i nemaju strpljenja slušati duge priče.

Jednominutni je govor je čvrsto strukturirani govornički oblik, a ne bilo kakvo govorenje tempirano da traje šezdeset sekundi. Pri njegovu sastavljanju treba dobro istražiti, promisliti, odvagati, odabrati i izdvojiti ono najbitnije o projektu na kojem si radio/radila i rezultatima do kojih si došao/došla. Zatim to treba složiti tako da bude kratko, zanimljivo i uvjerljivo te na kraju izreći tako da slušateljima bude užitak slušati i da ostavi traga u njima.

Jednominutni govor sastoji se od triju dijelova: uvoda, središnjega dijela i zaključka s pozivom na akciju.

  • Smisao je uvoda pridobiti slušateljevu pozornost, zainteresirati ih i za sebe kao govornika i za temu o kojoj ćemo govoriti. Dobri govornici počinju neobičnim uvodom, nasmiju publiku, natjeraju je da se zamisli, nečim je oduševe, najave joj da će govor ponuditi rješenje za neki njihov problem, da će im slušanje govora biti iznimno korisno. Tek nakon toga najavimo o čemu ćemo govoriti. Zato je početak planiranja govora razmišljanje o sugovorniku ili publici kojoj namjeravamo govoriti: Komu se obraćam? Moramo znati što ljude kojima ćemo govoriti zapravo zanima kako bismo mogli smisliti način da u njima potaknemo želju da nas slušaju. (Ne uspijemo li uvodom motivirati ljude da nas slušaju, govor će vrlo vjerojatno biti neuspješan.)
  • Sadržaj središnjega dijela jednominutnog govora sažeto je iznošenje središnje misli o projektu kojim si se bavio/bavila. Umjesto da slušateljima pokušaš ispričati sve što si radio/radila, radije odaberi samo tri najvažnija podatka ili tvrdnje o tome te ih potkrijepi primjerima i kratkim objašnjenjima. Vodi računa da središnji dio jednominutnoga govora stane u otprilike 30 sekundi.
  • Zaključni dio govora sažima tvoja objašnjenja iz središnjega dijela, ali to mu nije osnovna uloga. Osnovna mu je uloga poziv, poticanje slušatelja na neku aktivnost, neko djelovanje, promjenu stava, načina razmišljanja ili ponašanja koje si želio/željela izazvati svojim projektom. Zato završni dio govora ne smije biti samo suhi sažetak nego duhovit, pamtljiv i dojmljiv da dugo odzvanja u slušateljevu sjećanju i motivirati ga da se odazove onome na što smo ga govorom pozvali.

Pročitaj i ovih nekoliko dragocjenih savjeta za izvođenje jednominutnoga govora i razmisli o njima!

4 Računalne objave rezultata projekta

Zahvaljujući računalnim prezentacijama i internetu, za tvoje rezultate može čuti cijeli svijet. Mnoštvo je načina na koje ih možeš predstaviti.

  • Odlučiš li se za PowerPoint prezentaciju, drži se triju ograničenja: smije trajati najviše 5 minuta, može imati najviše 20 slajdova, na jednom slajdu smije biti najviše dvije rečenice, a i one moraju biti otisnute krupnim slovima da se izdaleka mogu lako pročitati. Osim toga, bitno je da tvoja prezentacija bude zanimljiva, dopadljiva i – ako je ikako moguće – duhovita. Ne zaboravi nasloviti uvodni slajd i na njega napisati svoje ime. Na završnom slajdu objavi kontakte na koje ti se zainteresirani mogu javiti, navedi verifikaciju objavljenih rezultata.
  • Odlučiš li se za video koji ćeš objaviti na YouTubeu ili Vimeu, potrudi se da bude kratak, informativan, zanimljiv, vizualno dopadljiv, da zvuk bude čist i razgovijetan. Razmisli i o titlovima na engleskome jeziku. Svi materijali od kojih ćeš montirati svoj video trebaju biti tehnički kvalitetno snimljeni, bez podrhtavanja, zamućenja, suvišnih detalja u kadru, dobro režirani. Posebno se potrudi oko dinamičnog dizajna nejavne i odjavne špice. Pobrini se da u opisu videa pri objavljivanju navedeš sve važne podatke i kontakte i izdvojiš ključne riječi po kojima će ga tražilice prepoznavati i preporučivati.
  • Zgodan, ali zahtjevan način objave rezultata su web stranice i stranice na društvenim mrežama. I jedne i druge je lako napraviti jer postoje gotovi alati da to brzo i lako učiniš. Problem je, međutim, što web stranice, a pogotovu stranice na društvenim mrežama treba neprestano ažurirati, svaki dan dopunjavati, nešto dodavati, odgovarati na komentare što traži iznimno puno vremena i truda. A ako ne ažuriraš svoje stranice, one vrlo brzo padnu u zaborav.