2.3. Alati za prikupljanje informacija o problemu

Nepravilnosti koje uočiš i smatraš problemom, katkad su samo slučajnost i zapravo nisu neki važan problem koji može imati neke bitne posljedice. Možda te ne trebaju brinuti ni snijeg, ni relativno toplo vrijeme krajem studenoga jer i jedno i drugo je u okvirima nekih uobičajenih temperaturnih kolebanja u tom dijelu godine. Ni promjena vezana uz mali broj roda možda te ne treba brinuti jer je i on u skladu s nekim kolebanjima koja bi se mogla u nekom dugom razdoblju smatrati normalnima. Ali ne znaš. Ne možeš biti siguran/sigurna ni za temperaturu, ni za rode dok ne skupiš dovoljno informacija na temelju kojih ćeš moći potvrditi je li ono što smatraš problemom doista problem ili nije.

Nikad nije bilo tako lako prikupljati informacije kao danas kad smo računalno povezani sa svim dostupnim izvorima na mreži. Istovremeno, nikad nije bilo tako lako zalutati u neprovjerene i lažne informacije kao danas. Zato se pri prikupljanju informacija korisno pridržavati nekih pravila:

  • Prvo pokušaj pronaći potrebne informacije o udžbenicima za osnovnu i srednju školu. (Potraži ih u knjižnici). Udžbenici, naime, imaju provjereno točne informacije i objašnjenja.
  • Sljedeći siguran izvor točnih informacija su enciklopedije i priručnici u tvojoj školskoj knjižnici. I u njima su informacije točne i provjerene.
  • Najbrži i najdostupniji izvor su informacije koje pronalaziš na internetu. Međutim, problem s tim informacijama je što na internetu može svatko objavljivati što god želi, pa ima iznimno mnogo dezinformacija, krivih interpretacija i izmišljenih podataka. Čak i na internetskim enciklopedijama poput Wikipedije. Zato sve podatke koje pokupiš na internetu treba provjeriti na pouzdanim stranicama koje se bave područjem na koje se informacija odnosi. Pouzdani izvori su, na primjer stranice fakulteta, znanstvenih instituta, znanstvenih i stručnih časopisa, državnoga zavoda za statistiku…
  • Čak i kad odabireš provjerene izvore iz kojih prikupljaš podatke, provjeri za svaki slučaj i datum objavljivanja podataka. Podatci od prije nekoliko godina možda su u međuvremenu zastarjeli zato se bolje osloniti na svježije objavljene podatke.

Nemoguće je, naime, doći do dobih rezultata ako već na početku napravimo pogrešku pa razmišljamo i pokušavamo riješiti problem oslanjajući se na netočne podatke.

  • Koje će od 16 navika inteligentnoga razmišljanja koristi pri definiranju problema?